CAUSES OF LEARNING DIFFICULTIES IN THE TRANSITIONFROM CLASS TEACHING TO SUBJECT TEACHING

Lana M. Tomčić

DOI: 10.46793/STEC20.63T

UDK: 37.015.3:159.953.072

Abstract: The period of transition from class teaching to subject teaching is marked by changes that greatly affect students. The aim of the paper is to analyze the potential causes that lead to learning difficulties in the transition from class teaching to subject teaching. The goal is achieved at the theoretical level, applying the method of theoretical analysis and content analysis technique. Because of the pre-puberty and puberty period that they are in, students are in a phase of intense growth and development where they are more easily fatigued; their attention is short-lived, which often leads to clumsiness in performing activities and solving tasks. The analysis of the results of the research so far indicates that the fifth grade students are achieving lower school success compared to the previous four years of schooling. The causes of many difficulties that occur in the fifth grade are: the volume and difficulty of the teaching material, the difference in the criteria of students’ assessment, the problem of adaptation to changes in work, the adaptation of teaching procedures to the age of students. The pedagogical implications of this paper are reflected in the identification of causes and their prevention in order to ensure the best possible adaptation of students to new changes.

Keywords: learning difficulties, causes, class teaching, subject teaching, students.

References:

Антонијевић, М. (1998). Прелазак ученика са разредне на предметну наставу. Настава и васпитање, XLVII(2), 188–201.

Велишек-Брашко, О. и Перић-Пркосовачки, Б. (2017). Оснаживање педагошког кадра за транзицију деце у инклузивном образовању. Иновације у настави, XXX(2), 128–140.

Dogić-Ćurković, K. (2017). Adolescentna kriza – kako je dijagnosticirati i liječiti? Medicus, 26(2), 223–227.

Erceg-Jugović, I. (2011). Nezadovoljstvo tijelom u adolescenciji. Klinička psihologija, 4(1–2), 41–58.

Erceg-Jugović, I. (2015). Sociokulturni čimbenici nezadovoljstva tijelom u adolescenciji. Ljetopis socijalnog rada, 22(3), 465–488.

Erceg-Jugović, I. i Kuterovac-Jagodić, G. (2016a). Percepcija utjecaja medija na sliku tijela kod djevojaka i mladića u adolescenciji. Medijska istraživanja: znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije, 22(1), 145–162.

Erceg, I.i Kuterovac-Jagodić, G. (2016b). Spolne razlike u nezadovoljstvu tijelom i stra­tegijama promjene tjelesnog izgleda u adolescenciji. Socijalna psihijatrija, 44(3), 219–233.

Zlatarović, V. i Mihajlović, L. (2013). Karika koja nedostaje: Mehanizmi podrške detetu sa teškoćama pri prelasku na sledeći nivo obaveznog obrazovanja u „redovnom obrazovnom sistemuˮ. Beograd: Centar za interaktivnu pedagogiju.

Jerković, I.i Zotović, M. (2010). Razvojna psihologija. Novi Sad: Futura publikacije.

Kadum-Bošnjak,S., Perišić, I.i Brajković, D. (2007). Stalnost uspjeha učenika u mlađim razredima osnovne škole i na prijelazu iz 4. u 5. razred. Metodički ogledi, 14(2), 49–66.

Kraljić, Ž. (2008). Pad ocjena iz matematike pri prijelazu iz razredne u predmetnu nastavu. MIŠ, 43(9), 114–119.

Крстић, К. и Зуковић, С. (2017). Транзиција у школи: значај партнерства породице и васпитно-образовних институција. Настава и васпитање, LXVI(1), 143–156.

Kuzman, M. (2009). Adolescencija, adolescenti i zaštita zdravlja. Medicus, 18(2), 155–172.

Lebedina-Manzoni, M. i Ricijaš, N. (2013). Obilježja mladih s obzirom na podložnost vršnjačkom pritisku. Kriminologija i socijalna integracija, 21(1), 29–38.

Lucić-Bucović, J., Nikolić, S., Jurošević, D.i Đorđević, O. (2015). Prelazak sa razredne na predmetnu nastavu i učenici kojima je potrebna dodatna podrška. U V. Jovano­vić iM. Grahovac (ur.): Nastavnici – refleksivni istraživači inkluzivne obrazovne prakse (39–51). Beograd: Centar za obrazovne politike.

Macuka, I. i Smojver-Adžić, S. (2012). Osobni i obiteljski čimbenici prilagodbe mlađih adolescenata. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 48(1), 27–43.

Macuka, I. (2016). Emocionalni i ponašajni problemi mlađih adolescenata – zastuplje­nost i rodne razlike. Ljetopis socijalnog rada, 23(1), 65–86.

Mijanović, N. (2018). Digitalni mediji u funkciji poboljšavanja kvaliteta obrazovanja i života adolescenata. U M. Nikolić i M. Vantić-Tanjić (ur.), Unapređenje kvalitete života djece i mladih, rad štampan u celini, 22–24. jun 2018, Harkanj, Mađarska (493–504). Tuzla: Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mla­dih, Univerzitet u Tuzli: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Mikas, D. (2012). Utjecaj emocionalnih i ponašajnih problema na školski uspjeh uče­nika. Pedagogijska istraživanja, 9(1–2), 83–101.

Mohorić, T., Takšić, V. i Šekuljica, D. (2016). Uloga razumijevanja emocija u razvoju simptoma depresivnosti i anksioznosti u ranoj adolescenciji. Socijalna psihijatrija, 44(1), 46–58.

Munjiza, E. (2015). Preopterećenje učenika uvjetovano opsegom udžbeničke literature i sposobnošću čitanja. Život i škola, LXI(1), 11–21.

Munjiza, E., Peko, A.i Dubovicki, S. (2016). Paradoks (pre)opterećenosti učenika osnovne škole. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.

Николић, Р. (1998а). Континуитет успеха ученика у основној школи. Београд: Институт за педагогију и андрагогију Филозофског факултета.

Nikolić, R. (1998b). Problem kontinuiteta uspeha učenika osnovne škole. Pedagogija, XXXI(1), 1–25.

Petrović, J.i Zotović, M. (2007). Prihvaćenost u grupi vršnjaka i emocionalna kompeten­cija dece preadolescentnog uzrasta. Psihologija, 40(3), 431–445.

Радовић, В. и Радовановић, И. (2005). Школски успех ученика при преласку са раз­редне на предметну наставу. У Р. Грандић (ур.),Савремене концепције, схватања и иновативни поступци у васпитнообразовном раду и могућности примене у савременој школи, рад штампан у целини, 15. април 2005, Нови Сад (651–669). Нови Сад: Савез педагошких друштава Војводине.